Vlaga u podlozi – problemi u montaži Vlaga koja je potrebna za kvalitetnu reakciju vezivnih sredstava u betonu i betonskoj podlozi predstavlja problem u postavljanju drvenih podloga i parketa, osobito ako se radovi vrše u jesenskom i zimskom razdoblju. Za kvalitetnu izvedbu bitno je imati i dobro osušenu podlogu.
Iako je bitna komponenta u gradnji relativna vlažnost, kako materijala i građevnih elementa, tako i zraka te podloge za postavljanje obloga, često se ovom, vrlo bitnom čimbeniku, ne pridodaje potrebita pozornost. Kako je graditeljstvo doživjelo novu renesansu unatrag nekoliko godina, a cijene rastu iz dana u dan, često se javlja potreba za skraćivanjem rokova izvedbe radova.
Izvođači su pod pritiskom, i ukoliko samo jedna etapa radova kasni sa izvedbom, poremećen je slijed svih drugih naknadnih radova. Vlaga (voda) koja je potrebna za kvalitetnu reakciju vezivnih sredstava u betonu i glazuri (estrih), predstavlja zapravo problem u postavljanju drvenih podloga i parketa, razdoblje od nekoliko mjeseci „prirodnog“ sušenja često probija rokove zadane projektom, a pogotovo je to slučaj ako se radovi vrše u jesenskom i zimskom razdoblju (niže temperature i viši udio vlage u zraku).
Vlaga u materijalu Vlaga u prostorima, a naročito u novogradnjama ili gradnjama koje su zatvorene i duže vremena neprozračene, čest je uzrok diletacija i deformacija drvenih podnih obloga. U prostoru ima vlage tik iznad tla, i to znatno više negoli što ima vlage pod stropom. Ona se treba izmjeriti higrometrom, treba pronaći uzrok nastajanja vlage i poduzeti odgovarajuće mjere da bi se ona uklonila.
Općenito bi uzroci vlage mogli biti sljedeći:
- prekratko vrijeme mirovanja estriha u odnosu na klimatske uvjete i na njegovu debljinu
- pretjerana količina vode korištena je prilikom pripreme cementne mase, a i zbog uporabe nepranog ili po svojoj granulaciji neodgovarajućeg agregata
- prisutnost inertnih materijala (ekspandirana glina, vermikulit i slično)
- nazočnost higroskopnih materijala (neoprani sitan pijesak ili dodaci
- prodiranje vode izvana – prevelika vlaga iz vrta (hidroizolacija temelja), mjere protiv vlage od padalina
- relativna vlažnost zraka
- nedostaje parna zaštita, što znači da je cementni estrih u izravnom kontaktu s vlažnom građevinskom strukturom i nalazi se na zemlji u prizemlju i bez podruma.
Sušenje estriha Normalno vrijeme sušenja cementnog estriha je 10-15 dana po svakom centimetru debljine, ako smo masi dodali porozne i upijajuće materijale ili ako smo površinu na kraju strojno obradili. S uporabom stroja, površina postaje vrlo kompaktna i zatvorena, što otežava isparavanje vode koju sadrži estrih. Tijekom ljetnog perioda, zbog vjetrovitih ili suhih dana, potrebno vrijeme sušenja se smanjuje.
Ako polažemo parket, suvišna vlažnost (koju najbolje možemo izmjeriti karbidnom CM metodom ) kod cementnih estriha ne smije prijeći 2% (po iskustvima njemačkih i talijanskih podopolagača, iskazuje se da taj stupanj treba biti maksimalno 2%), a primjerice u Austriji i Sloveniji i manje od 2% (1,6-1,8%). Bez obzira na to što postoji više metoda za mjerenje vlažnosti podloge i da su neke od njih vrlo jednostavne, moramo znati da najbolje jamstvo i najtočnije rezultate daje metoda s karbidom, koju provodimo s CM aparatom.
Skraćivanje rokova radova Posljednjih smo godina svjedoci znatnog razvitka na području cementnih proizvoda koje koristimo u građevinarstvu, a kemijska industrija je na odlučujući način pripomogla razvijanju još potpunijih i učinkovitijih materijala. Polagači podnih obloga prikliješteni su između kratkih rokova koje im daju investitori i propisanih uvjeta za polaganje podne obloge. Nepoštovanje nužno potrebnog vremena mirovanja i sušenja estriha je u većini slučajeva uzrok reklamacija i neplaćanja. Izvođač završnih radova tu je praktički nemoćan, premda obično, uz krajnjeg korisnika, trpi najveću štetu.
Ljeti moramo pripaziti na to da proizvode ne skladištimo na suncu i vrućini, da za pripravljanje mješavine koristimo hladnu vodu i da se prijenosne cijevi, koje su izravno izložene suncu, isuviše ne pregriju.
Isto tako, moguća je i izvedba na razdjelni sloj te izvedba plivajućeg estriha, gdje je debljina najmanje 4 cm, a najviše 8 cm (i ovdje je debljina ovisna o pojedinom proizvodu) i koji polažemo na polietilensku foliju ili sličan izolacijski materijal, koji od vlage treba zaštititi i zidove u čitavoj debljini estriha.
Pored toga, moramo predvidjeti diletacijsku traku iz stežućeg materijala debljine od približno 1 cm (polistirol, karton i drugo). Nakon polaganja estrih trebamo njegovati prema preporukama proizvođača, no općenito važi da ne smije biti izravno izložen suncu ili propuhu, nego da ga treba zaštititi (primjerice, polietilenskom folijom). Moramo pripaziti i na to da se sušenje odvija ravnomjerno. Ukoliko je gotova glazura izložena suncu ili propuhu, potrebno je nekoliko dana lagano navlažiti gornji sloj isključivo laganim prskanjem vodom, jer veliki mlaz vode može oštetiti gornji sloj svježe glazure.
Uređaji za isušivanje vlage U završnoj fazi izgradnje može doći do zakašnjenja ukoliko se jave nepredviđena oštećenja uzrokovana vodom. Na tom području može se primijeniti mjere za brzo sušenje i dodatne uređaje poput infracrvenog uređaja za sušenje ili turbina za sušenje. Primjenom pojedinih mjera može se postići usmjereno sušenje nekog dijela građevine, površine 1 m2, nastalog primjerice na spoju s balkonom, jednako učinkovito kao i plošnim sušenjem 100 m2 zida u tvorničkoj hali pomoću "vremenskog postupka s folijama". Treba uzeti u obzir raspored ventilatora za propuhivanje kao i zagrijavanje objekta.
Također treba imati na umu da zimi temperiranje prostora izgradnje pomoću topova za zagrijavanje podiže temperaturu, ali se time ne može odstraniti vlaga. Djelomično se postižu i suprotni učinci: 1 kg propan plina sadrži više od 1 litre komprimirane vodene pare. Kod izgaranja se ta para oslobađa a posljedica je povećanje vlažnosti. Stoga treba proučiti koje uređaje za zagrijavanje se može i smije upotrijebiti za pojedini slučaj. Dodatnim strujanjem zraka povećava se učinkovitost sušenja. Stoga se koriste ventilatori kapaciteta 1.000 do 30.000 m3/h.
U pravilu treba prije upotrebe uređaja za odvođenje vlage pustiti da se cementna površina nekoliko dana "odmori", jer kod prebrzog isušivanja mogu nastati izbočine. Za sušenje cementnih površina prije postavljanja obloga, odnosno parketa, preporučuje se da se uz korištenje uređaja za odvođenje vlage koriste i kompresori za površinsko propuhivanje ili ventilatori velikog kapaciteta. Njima se propuhuje suhi zrak kojeg stvara uređaj za odvođenje vlage s velikom brzinom iznad cementne površine. Optimalnim miješanjem zraka sprečava se točkasto isušivanje cementne površine a prednosti su bitno brže i ravnomjernije isušivanje, nego ako se samo koriste uređaji za isušivanje vlage u građevinarstvu.
Cijena najma i potrošnje električne energije, često znaju odvratiti od ove opcije, ali koristi u bržoj izvedbi radova te neupitnoj kvaliteti rada na suhoj podlozi, često znaju imati dobit višestruko veću od uložene. Prihvaćanjem sve oštrijih standarda i propisa u graditeljstvu, a posebice vezano za dozvoljenu vlagu u podlozi, mogući scenarij je da će isušivači vlage biti standard u graditeljstvu, jer si nijedan investitor neće smjeti priuštiti takav luksuz da mu zgrada stoji prazna i po 3-4 mjeseca.